Hįšung rįšuneytis og lögreglu ķ skjóli Hérašssaksóknara.

Eins og fram kemur ķ mešfylgjandi grein undirritašs varšandi hįšungaför lögreglunnar til heimilis undirritašs žį varš žaš upplżst viš sķmhringingu til rįšuneytisins, Dómsmįlarįšuneytis, aš ekkert hafši veriš gert af hįlfu rįšuneytisins ķ aš afla gagna vegna undarlegra gjörša lögreglunnar.

Žrįtt fyrir fimm skriflegar ķtrekanir į erindi undirritašs hafši ekkert veriš gert af hįlfu rįšuneytis. Viš sķmhringinguna til rįšuneytis dómsmįla (Margrét)vaknaši lišiš af kęruleysissvefni og samkvęmt skriflegu svari rįšuneytisstarfsmanns var erindiš įframsent til lögreglunnar į höfušborgarsvęšinu til afgreišslu.

Žessi framkoma af hįlfu rįšuneytis er vķsbending um aš öll óžęgileg mįl er berast embęttunum er reynt aš svęfa meš ašgeršarleysi ķ von um aš fólk gefist upp į aš senda inn kvartanir. Allar kvartanir eru óžęgilegar žegar ekki er hęgt aš svara nema višurkenna valdnķšslu og lögbrot stjórnvalda.

Ķ framhaldi af hįšung lögreglu og dómsmįlarįšuneytis vegna žessa mįls var hringt ķ undirritašan ķ dag (16-1-2018) af konu sem kynnti sig (engin tök į aš kynna sér sannleiksgildi hver hśn vęri) sem starfsmann Hérašssaksóknara. Tilkynnti hśn aš hśn vęri aš boša į rannsóknarfund hjį Hérašssaksóknara vegna greina undirritašs. Žar sem hśn kynnti sig sem lögreglu var henni tilkynnt aš į mešan ekki vęri lokiš rannsókn į kęrum undirritašs hjį lögreglu og Rķkissaksóknara hefši undirritašur ekkert viš hana aš tala. Gat žį konan žess aš žetta vęri hjį Hérašssaksóknara og kęrur undirritašs hefšu aldrei borist žangaš.

Umrętt embętti Hérašssaksóknara var sett į laggirnar eftir aš kęrur undirritašs höfšu veriš lagšar fram hjį lögreglu og stjórnvöld komast ekki upp meš žaš aš setja į laggirnar nż og nż embętti til žess aš fela lögbrotin sem framin hafa veriš ķ nafni stjórnvalda. Slķk embętta skipan er gerš ķ žeim tilgangi einum aš reyna aš breiša yfir įšur unnin lögbrot af hįlfu stjórnvalda.

Aš auki gerši umręddur lögreglu-kvennmašur sér ekki grein fyrir žvķ aš sķmahasar er ekki löglegur og tilkynning hennar hefur ekkert lagalegt gildi. Getur veriš hringing til aš hrella og strķša sem ekki veršur tekiš mark į.

Nś veršur fróšlegt aš sjį hver kjarkur er hjį framkvęmdavaldinu varšandi umrędda bošun žvķ ekki veršur mętt fyrr en rannsókn į kęrum undirritašs hafa veriš framkvęmdar og žar meš žjófnašir af bankabókum undirritašs sem lögreglan hętti rannsókn į žegar rįšuneytisstarfsmašur bar žaš fram viš lögreglu aš fyrirmęlin um framkvęmdina, aš taka fé śt af bankabókum undirritašs (žjófnašur), hafi komiš frį rįšherra. Skżrslur teknar hjį lögreglunni vegna framlagšra kęrumįla undirritašs hjį lögreglu hljóta aš vera fullnęgjandi. Samkvęmt upplżsingum frį dómsmįlarįšuneytinu er bśiš aš flytja Jón H.B. Snorrason frį lögreglu til saksóknara en umręddur Jón er einn af žeim sem koma fram ķ umręddum lögbrotum sem kęrš hafa veriš.

Veršur fróšlegt aš sjį hver kjarkur er hjį Dóru Björk (nafniš gaf sś sem hringdi upp ašspurš) ķ lögreglunni og starfi hjį Hérašssaksóknara. Aš sjį til žess aš įšur framlagšar kęrur fįi löglega rannsókn en ekki yfirhylmingu lögreglunnar eša senda lögregluna eftir mér. Umrędd lögreglukona, ef žaš er sį ašili sem hringdi, hefur tvo kosti aš fara aš lögum og sjį til žess aš kęrumįl undirritašs verši rannsökuš eša beita ofbeldi og senda svartstakkana eina feršina enn heim til undirritašs.

Reykjavķk 16. janśar 201

Kristjįn S. Gušmundsson

Įrskógum 6

109 Reykjavķk

 

=====================================================================================

 

11.12.2017 | 10:01

 

Hįšung stjórnenda lögreglunnar!

Vegna greinar undirritašs į blogginu frį 13. nóvember 2017, sem einnig var send ķ tölvupósti til allra žingmanna, dómstóla, rįšuneyta og fjölmišla, žį var af hįlfu lögreglu sendir tveir lögreglumenn ķ žeim tilgangi aš komast inn ķ ķbśš undirritašs žegar hann var ekki heima. Var fariš fram į žaš viš hśsvöršinn aš hann hleypti žeim (lögreglunni) inn ķ ķbśšina. Hśsvöršurinn neitaši aš hleypa žeim inn ef žeir hefšu ekki skriflega hśsleitarheimild. Meš žaš fóru lögreglumennirnir.

Ķ framhaldi af žvķ hafa mannleysurnar ķ stjórn lögreglunnar, sennilega undir stjórn Jóns H.B. Snorrasonar skjalafalsara, heykst į žvķ aš gera neitt ķ mįlinu (innrįs į heimili undirritašs) žvķ ekki hefur veriš haft samband viš undirritašan frį lögreglunni.

Žaš er erfitt aš vera stjórnandi lögreglu, sem er samskiptakerfi rķkisins viš žegna žess, ef stjórnendurnir eru lögbrjótar eins og fram hefur komiš ķ žeim kęrum, sem lagšar hafa veriš fram af undirritušum, gegn mönnum ķ ęšri stöšum samfélagsins. Žvķ er brugšiš į žaš rįš innan lögbrjóta lögreglunnar aš hunsa allar ašgeršir er varša kęrur į hendur ęšri mönnum stjórnsżslunnar ķ von um aš yfirbošarnir virši žaš viš žį og haldi hlķfšarskyldi yfir žeim eins og gerst hefur innan lögreglunnar varšandi kęrur undirritašs.

Kęrur vegna lögbrota žeirra sem taldir eru vera ofar ķ metoršastiganum eru svęfš af undirsįtunum (stjórnendum lögreglunnar) ķ von um aš fį umbun eins og augljóst hefur oršiš hvaš varšar žęr kęrur undirritašs er komiš hefur veriš ķ hendur lögreglunnar.

Stjórnendur lögreglunnar hugšust komast inn ķ ķbśš undirritašs til žess aš leita aš gögnum til aš kęra hann eša koma fyrir sönnunargögnum um lögbrot ef ekkert fyndist. Hugsanlegt er aš lögreglan hafi veriš send til aš finna og eyšileggja žau skriflegu sönnunargögn ķ mįlum sem kęrš hafa veriš til lögreglu en lögreglan hunsaš rannsókn į. Eftir upplżsingum er fengust hjį lögreglu, žegar spurst var fyrir um gang rannsókna, žį voru fyrirmęlin um ašgeršarleysi frį Jóni H. B. Snorrasyni og Katrķnu.

Žaš eru alžekkt fyrirbęri erlendis, frį rķkjum žar sem sišblindir ašilar hafa komist til starfa hjį lögreglu, aš planta sakargögnum ķ vistarverum fólks sem žeir (lögreglan) finna svo viš ólöglega innrįs. Ef žessi framgangsmįti, (aš planta sönnunargögnum ķ ķbśšinni) var ętlun lögreglu viš tilraunina til aš komast inn ķ ķbśš undirritašs žį mistókst hśn žvķ ekkert hefur komiš fram į myndbands-upptökubśnaši um aš žeir hafi komist inn.

Kęrur žęr sem lagšar hafa veriš fram hjį lögreglu af undirritušum en veriš hunsaš aš rannsaka žęr af hįlfu lögreglunnar er vegna žess hve sannanirnar eru sterkar um žau lögbrot sem framin hafa veriš. Sannanir um glępi sem višgangast ķ skjóli lögreglunnar. Vitaš er aš rannsóknin ylli slķkri nišurlęgingu į stjórnkerfinu auk lögreglunnar. Sś vitneskja innan stjórnenda lögreglunnar hefur leitt til žess aš žeir hafa vališ aš hunsa allar ašgeršir ķ von um aš fólk yrši žreytt į ašgeršarleysi žeirra og hętti ašgeršum.

Žrįtt fyrir įkvęši laga um mįlshöfšanir vegna meišandi ummęla um starfshętti opinberra starfsmanna (svokölluš meišyršamįl) , sem žarna er um aš ręša, (įkvęši hvaš varšar ósönn ummęli og ósannar įsakanir,) žį hefur framkoma žeirra (lögreglunnar) sżnt hve aumkunarveršir stjórnendur lögreglu eru.

Refsivaldiš (lögreglan) hefur ekki žoraš aš įkęra undirritašan fyrir ósęmileg ummęli um opinbera starfsmenn né rangar įsakanir (sakargiftir) į hendur žeim vegna žess aš žeir hafa lesiš gögnin og komist aš žvķ aš śtilokaš sé aš hrekja žęr sannanir sem lagšar hafa veriš fram um alvarleg lögbrot af hįlfu žeirra sem eru ķ ęšri stöšum samfélagsins (dómarar o.fl.).

Žęr mannleysur sem eru viš stjórnvölin vita žaš aš verši litlafingri lyft til aš höfša meišyršamįl fyrir žęr įsakanir og ummęli sem birt hafa veriš um nafngreinda ašila žį yrši opnaš fyrir flóšgįtt upplżsinga um skipulagša glępastarfsemi innan stjórnkerfis ķ landinu. Žaš eru margir ašrir en undirritašur sem oršiš hafa fyrir skipulögšum lögbrotum af hįlfu manna og kvenna ķ ęšri stöšum samfélagsins og žar meš taldir lögregla og dómarar.

Mannleysur og dįšlausir stjórnendur lögreglunnar eru rįšžrota og žvķ gera žeir tilraunir til innbrota ķ hśsnęši žeirra sem angra žį.

Til hvers žurfti lögreglan aš komast inn ķ ķbśš undirritašs įn heimildar og višveru hśsrįšanda?

Žaš er augljóst aš tilgangurinn meš innrįs lögreglunnar ķ ķbśš undirritašs var aš planta sönnunargögnum um ólöglega starfsemi til aš klekkja į undirritušum. Žeir ętlušu sķšan aš ryšjast inn og ganga beint aš plöntušu gögnunum til aš hafa eitthvaš til aš kęra śt af.

Žegar glępsamlegt athęfi innan lögreglunnar er komiš į žetta hęttulega stig er kominn tķmi til aš hreinsa śt glępalżšinn sem stjórnar žar į bę.

Eftir fimmtįn įra samstarf meš lögreglunni er undirritašur óhręddur viš hina almennu lögreglumenn en grunar yfirmenn žeirra um gręsku eins og raun ber vitni.

Framferši lögreglunnar var kęrt til Dómsmįlarįšuneytisins og krafist svara um hver tilgangur lögreglunar hafi veriš meš tilraun til innbrots ķ hśsnęši undirritašs.

Ekki hefur borist svar frį rįšuneytinu viš fyrirspurn undirritašs innan tķu daga frests sem gefinn var til aš svara og ķtrekana tvķvegis. Sennileg įstęša er aš dregist hafi aš svara fyrirspurn sś aš meš svari yršu žeir aš višurkenna aš um lögbrot af hįlfu lögreglunnar hafi veriš aš ręša. Staša stjórnvalda (framkvęmdavalds) eftir višurkenningu į lögbroti lögreglunnar myndi setja stjórnvöld ķ slķk vandręši aš grķpa žyrfti til meirihįttar ašgerša ķ von um aš vinna aftur traust almennings.

Til žess aš lögbrjótar innan lögreglunnar vakni til raunveruleikans en svķfi ekki ķ sęluvķmu ašgeršarleysis žį veršur stašiš viš žaš sem fram kemur ķ grein undirritašs frį 13. nóvember 2017 ef ekki verši hafin rannsókn į hinum kęršu lögbrotum (glępum).

Lögreglustjórinn į höfušborgarsvęšinu er velkominn ķ heimsókn til undirritašs ķ kaffi og jólakökur.

Reykjavķk 11. desember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson

Įrskógum 6

109 Reykjavķk


Dóms-moršinginn Įsgeir Magnśsson.

Dóms-moršinginn umręddur, Įsgeir Magnśsson, hefur gert ķ sķnu starfi réttarfarsnaušgun svo aš hann er sviptur frišhelgi. Réttarfarsnaušgun er misbeiting į valdi dómara ķ skjóli hinna ósnertanlegu. Aš kveša upp dóm utan viš lög landsins. M.ö.o. aš misnota ašstöšu sķna til aš hygla öšrum eša ķ eiginhagsmunaskyni og fara ekki aš gildandi lögum ķ landinu. Framferši žessa dóms-moršingja fólst ķ žvķ aš boša mįlsašila ekki til žinghalds og reka meš žvķ mįl įn žess aš stefndi hefši möguleika į aš koma aš vörnum. Bošun ķ žinghaldiš hafši misfarist vegna mistaka af hįlfu starfsmanns Ķslandspósts eins og bréf Ķslandspósts til Póst og fjarskiptastofnunar sannar.

Mįliš snerist um dómsmįl nr. E-08318/2007 og E-08319/2007 hjį Hérašsdómi Reykjavķkur.

Dóms-moršinginn Į.M. valdi aš halda įfram rekstri mįlanna žrįtt fyrir aš vera lįtinn vita um aš bošun hafi ekki įtt sér staš.

Žaš lęšist aš manni sį grunur aš hugsanlega hafi spilaš inn ķ hans gjöršir persónulegir hagsmunir žar sem mótašilar ķ umręddum mįlaferlum voru banki og stjórnendur banka og ekki hafi mįtt koma fram viš réttarhöldin žęr upplżsingar sem voru fyrir hendi um fjįrmįlamisferli innan bankans.

Kom žaš ķ ljós nokkrum mįnušum eftir uppkvašningu utanlagadóma dóms-moršingjans Įsgeirs Magnśssonar aš fjįrmįlamisferli žeirra sem voru ašilar aš mįlunum, Landsbankinn og stjórnarformašur bankans, var af slķkri stęršargrįšu aš annaš eins hafši ekki sést į Ķslandi og var langtum alvarlegra en fram kom ķ umręddri blašagrein. Var af mörgum talaš um, og kom fram ķ fjölmišlum, aš um bankarįn af hįlfu stjórnenda bankans hafi veriš aš ręša.

Dóms-moršinginn Įsgeir Magnśsson kom ķ veg fyrir aš upplżsingar um meint bankamisferli kęmu fyrir almennings sjónir og žar meš einkalįn stjórnarformannsins, įn nokkurra trygginga, frį lķfeyrissjóši sem hann var ekki ašili aš. Lįn žetta hvarf ķ gjaldžrota hķt stjórnarformannsins auk annarra lįna sem voru ekki löglega veitt eša umfram įkvęši laga žar um. Leiddi žessi óreiša til žess aš eftirlaun lķfeyrisžega voru skorin nišur um sem nęst 40%.

Hugsanlegt er aš hęgt hefši veriš aš bjarga einhverju af žvķ sem tapašist ef mįlin hefšu fengiš lagalegan framgang fyrir dómi og upplżsingar komist į framfęri nokkrum mįnušum fyrir hruniš.

Hvort umrędd žrjóska dóms-moršingjans eigi rót sķna aš rekja til žess aš honum var bent į aš ekki vęri rétt bókaš hjį honum mešferš mįlanna į fyrri stigum. Var honum afhent skrifleg įbending um rangar bókanir. Dóms-moršinginn brįst ókvęša viš įbendingunum og henti hinum skriflegu gögnum ķ undirritašan.

Hrokinn og yfirgangurinn ķ dóms-moršingjunum ósnertanlegu lżsir sér vel ķ mešferš žessara mįla sem rakin hafa veriš ķ bloggfęrslum. Skriflegar sannanir fyrir žvķ aš ekki hafi veriš bošaš til žinghalds meš sómasamlegum hętti eru sannanir fyrir žeim hefndarašgeršum er žrķfast innan hins ķslenska réttleysis žegnanna žegar gešveilur dómara rįša feršinni viš uppkvašningu dóma.

Dóms-moršinginn Įsgeir Magnśsson er rétt drępur eins og ašrir af sama saušahśsi.

Dómara-MAFĶAN hefur hindraš endurupptöku žessa mįls og annarra sem kęrt hefur veriš śt af til lögreglu. Af žvķ mį ljóst vera aš glępir sem framdir eru af dómurum eru LÖGLEGIR-glępir, aš žeirra eigin mati, žótt žeir (dómarnir) séu andstętt įkvęšum gildandi laga ķ landinu.

Reykjavķk 22. desember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson

Įrskógum 6

109 Reykjavķk


Grįtkór hins kynferšislega ofbeldis.

Grįtkór valkyrjanna sem hafa įsakaš karla almennt fyrir kynferšislegt ofbeldi gegn konum hafa ekki treyst sér til aš svar įbendingum um sambęrilegar gjöršir (kynferšislega įreitni) kvenna gegn körlum.

Įstęšan er augljós žvķ ef žęr svörušu yrši mįlsstašur žeirra kominn ķ varnarstöšu og hefši ekki sama vęgi ķ įróšrinum.

Vandamįl žeirra fįu kvenna (mišaš viš heildarfjöld kvenna) sem įsaka alla karla um kynferšislegt ofbeldi į rót sķna aš rekja til hins dżrslega ešlis mannkynsins.

Nęrtękasta dęmiš um kynhegšun mannskepnunnar (konur og karlar) mį finna ķ frįsögn fręgs landkönnušar į fyrri öldum. Ķ frįsögn žessa landkönnušar kemur fram aš hann réši ófrķšustu konuna, sem hann fann į žvķ svęši žar sem hann var, til žess aš koma meš sér ķ leišangur og įtti hśn aš sjį um matargerš fyrir žau og sinna višgeršum į fatnaši o.fl. Leišangur til rannsókna gat tekiš mįnuši og var į žeim tķma ekkert samneyti viš ašrar mannpersónur.

Žessi fręgi landkönnušur getur žess ķ fįsögn sinni aš žegar honum fannst hin ófrķša kona vera oršin falleg taldi hann kominn tķma til aš leita til byggša. Žetta sżndi aš hann tók tillit til hormónaflęšis ķ eigin lķkama og lét žaš stjórna lengd žess tķmabils sem rannsóknarleišangur hans yrši.

Sambęrilegt hormónaflęši į sér staš į mešal annarra dżra og ekki sķšur hjį konum sbr. žaš sem kallaš hefur veriš „aš beiša“, „lóšarķ“ o.fl. heiti įstands hjį dżrum.

Sś heimska žeirra kvenna sem stķgiš hafa fram og kvartaš um kynferšisleg įreitni karla žegar žeir hafa af strķšni skotiš oršum aš žeim um nżju fötin sem žęr klęddust, hįrgreišsluna, eša varalitinn sem žęr nota o.s.frv. ber vott um žį persónuleika röskun sem veršur hjį sumum konum sem vilja stjórna žvķ sem sagt er viš žęr af körlum. Ķ ummęlum karla um śtlit žeirra į aš felast ašdįun en ekki strķšni. Veikgešja konur kalla strķšnina kynferšislegt ofbeldi af žvķ aš žaš sęrir sexżiš (kynžokkann) žeirra. Margar konur eiga mjög erfitt meš aš vera žęr sjįlfar og gangast upp ķ žvķ aš reyna aš vera eitthvaš annaš en raunveruleikinn er. Žęr reyna aš vera kynžokkafyllri en žęr eru ķ raun.

Margar konur fį ekki fullnęgingu į kynlķfsžörf sinni af žvķ aš karlinn sem žęr vildu var fastur hjį annarri konu. Slķkar konur freistast til žess aš reyna viš gifta karla og of oft meš slęmum afleišingum ķ hjónabandi karlanna. Žessar konur eru žurfandi fyrir kynlķf og sumar žeirra telja aš giftur karl sem leišist śt ķ, oft ķ ölvunarįstandi, samfarir meš henni passi sig į žvķ aš barna hana ekki.

Vandamįl hins svokallaš kynferšislega įreitis er kynlķfsžörf bęši kvenna og karla og eiga bęši kynin sök į žvķ ef žörf er į aš sakfella fyrir žaš.

Žar sem af hįlfu mannkyns er višurkennt žaš sem kallaš hefur veriš gešveiki į mešal manna og žaš skilgreint sem heilsufarsvandamįl er kominn tķmi til aš višurkenna aš einstaklingar innan mannkyns eiga viš vandamįl aš strķša sem felst ķ mismikilli hormónaframleišslu sem sumir, bęši konur og karlar, hafa ekki fulla stjórna į og brżst śt ķ žvķ sem sumir (einkum konur) kalla kynferšislega įreitni. Žar sem žetta vandamįl er vandamįl bęši kvenna og karla mį fella žetta undir heilsufarsvanda-mįl mannkynsins sem vandséš er aš sé einkamįl karla eins og valkyrjur kynferšislegrar įreitni halda fram.

Žaš męlir enginn meš ofbeldi ķ samskiptum kynjanna ķ kynferšismįlum né öšrum samskiptum kynjanna en ofbeldi ķ žeim mįlum mį rekja til andlegs heilsufars sem afleišing af röskun ķ framleišslu hormóna žeirra sem fara offari ķ žeim mįlum. Mį lķkja žessu viš heilsufarsvandamįl einstaklinga er falla ķ ofdrykkju įfengis. Hvaša rįšum mį beita viš ofvirkni ķ hormónaframleišslu veršur aš fela lęknum.

Valkyrjur hinnar kynferšislegu įreitni, sem žęr įsaka alla karla fyrir og gera įbyrga, ęttu aš lķta ķ eigin rann varšandi žetta mįl og višurkenna aš um er aš ręša sameiginlegt vandamįl kvenna og karla sem fylgt hefur mannkyninu frį örófi alda og varšar mismikla hormónaframleišslu og uppsöfnun hjį einstaklingum innan dżrarķkisins og į jafnt viš bęši kyn (sbr. hugtökin aš beiša og lóšarķ sem į viš kvennkyn dżra).

Fjölkvęni (ef svo mį orša žaš) er žekkt į mešal sumra dżrategunda s.s. apa. Hvort žaš yrši lausn mannkynsins aš leyfa fjölkvęni til aš fleiri konur sem nś standa utan hjónabands fengju satt kynlķfsžörf sinni og kynlķfslöngun žegar fleiri konur sękja ķ kynlķf meš sama karlinum sbr. žęr sem kallašar eru hjónadjöflar ķ dag.

Ofstęki žaš sem brotist hefur śt hjį valkyrjum kynferšislegrar įreitni aš undanförnu er lišur ķ barįttu žeirra til aš nį yfirrįšum (forréttindum) ķ mįlefnum mannkynsins en ekki til aš stušla aš jafnrétti ašila.

Reykjavķk 21.desember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson

fv. skipstjóri


Dóms-moršinginn Siguršur T. Magnśsson.

Siguršur T. Magnśsson talinn dómari viš Hérašsdóm Reykjavķkur, nżskipašur dómari viš nżstofnašan dómstól – Landsdóm – er einn ef dóms-moršingjum hins ķslenska réttarkerfis.

Dóms-moršingjanum Sigurši T. Magnśssyni var fengiš til afgreišslu dómsmįl Ķ Hérašsdómi Reykjavķkur (E-13455 / 2002).

Mįliš snerist um matsmįl og greišslu fyrir matsgeršina. Kröfuhafi greišslunnar var ekki skipašur matsmašur heldur svokallašur lögašili eša tuskuballar-fyrirtęki sem sagt var ķ eigu matsmannsins. Ef tuskuballar-fyrirtęki er greitt fyrir matsgerš og fyrirtękiš fer ķ gjaldžrot įšur en ljóst er aš matsgjöršin sé einskisvirši, eins og raunin varš meš matsgeršina ķ žessu tilviki (matsgjöršin einskis virši), er greišslan tapaš fé žar sem slķkar kröfur eru ekki forgangskröfur.

Viš upphaf mįlareksturs var žess krafist aš matsgjöršin yrši lögš fram en žvķ hafnaši dóms-moršinginn S.T.M.

Dóms-moršinginn S.T.M. neitaši aš gefa yfirlżsingu um aš matsgjöršin vęri samkvęmt matsbeišni og žar viš sat ķ 7-8 mįnuši meš sķfelldu žrasi dómara ķ mörgum žinghöldum. M.a. sem fram kom hjį dóms-moršingjanum S.T.M. var aš dómarar lišu žaš ekki aš matsmenn fengju ekki borgaš fyrir störf sķn. Ętlaši hann aš kśga śt greišslu hvaš sem žaš kostaši.

Žegar dóms-moršinginn S.T.M. sį aš kśgunarašgeršir hans bęru ekki įrangur hunskašist hann til aš leggja fram matsgeršin eftir tępra įtta mįnaša žjark viš heimsku dómarans.

Var dómaranum bent į aš umrętt fyrirtęki kęmi umręddri matsbeišni ekkert viš, reikningur frį óžekktu fyrirtęki yrši ekki greiddur. Fyrirtęki hefši ekki „bestu vindund“ eins og kvešiš er į um ķ lögum, né geti komiš fyrir dóm sem vitni. Var dómaranum bent į aš fyrirtęki sem slķkt hefši enga dómgreind og gęti žvķ ekki boriš įbyrgš į matsgjörš. Var dómaranum bent į aš ef forstjóri H.F. Eimskipafélags Ķslands hefši veriš skipašur matsmašur hefši ekki haft neina žżšingu aš senda reikning frį fyrirtękinu H.F. Eimskipafélagi Ķslands fyrir verk sem forstjórinn hefši veriš skipašur af Hérašsdómi til aš framkvęma.

Dóms-moršinginn S.T.Magnśsson brįst ókvęša viš og sagši aš žaš gilti allt annaš ef forstjóri Eimskip hefši veriš skipašur. Ekki fékkst viršingarlaus dómari til aš gera grein fyrir ķ hverju mismunurinn lęgi.

Dóms-moršinginn Siguršur Tómas Magnśsson, įn viršingar, sagši aš žaš vęri algengt aš reikningar fyrir matsgjöršir vęru sendir ķ nafni fyrirtękja sem matsmenn störfušu hjį og vęri horft fram hjį žvķ. Dómarinn neitaši aš svara spurningu um žaš hvort umrętt fyrirtęki hefši bestu vitund eins og kvešiš er į um ķ lögum aš matsmašur žurfi aš hafa.

Žaš er įréttaš hér aš dómarinn višurkenndi aš fara śt fyrir ramma laganna meš žessu framferši sķnu, sem umręddur dómari višurkenndi aš vęri gert, --- og vęri horft fram hjį žvķ. Hann meinti: Žetta vęri ekki samkvęmt lögum en viš skikkjuklęddu dóms-moršingjarnir žurfum ekki aš fara aš lögum, žaš erum viš sem rįšum.

Aš lokum eftir margra mįnaša žóf og ókurteisi af hįlfu dómarans S.T.Magnśssonar, sem yrši of langt mįl aš skrį, var matsgjöršin lögš fram.

Strax og matsgjöršin var lögš fram kom ķ ljós aš hśn var ekki ķ samręmi viš matsbeišnina sem lögš hafši veriš til grundvallar um skipan matsmanns. Margra mįnaša žras dóms-moršingjans S.T.M. ķ tilefnislausum mįlarekstri varš honum einskis virši.

Ķ framhaldi af žvķ fór fram mįlflutningur og uppkvašning dóms ķ framhaldi. Nišurstaša mįlsins varš sś aš śrskuršaš var aš umrędd matsgjörš vęri į engan hįtt samkvęmt matsbeišni og vęri žvķ einskis nżt ķ dómsmįli. Matsmašurinn hefši eftir alvarlega įminningu frį dómara (sem skipaši hann til verksins) viš afhendingu į fyrri matsgjörš vegna sama efnis žį hefši hann įtt aš vanda sig sérstaklega viš matsgjöršina en hśn vęri ekki į neinn hįtt nothęf. Matsgjöršin var ekki ķ neinu samręmi viš matsbeišnina.

Žaš er einnig merkilegt viš dómsorš ķ žessu mįli er višurkenning hans (dómarans) į heimsku sinni žar sem hann getur žess aš hinir stefndu ķ mįlinu hafi ekki haft fullnęgjandi gögn til mįlsvarna žar sem matsgjöršin var ekki lögš fram. Sżnir žetta glępaešli dómarans žvķ žess var krafist aš matsgjörš yrši lögš fram ķ upphafi mįlareksturs.

Aušviršulegur dóms-moršingi Siguršur Tómas Magnśsson lauk sinni mįlsmešferš meš žvķ aš svipta mįlsašila mįlsvarnarlaunum frį žeim sem stefndi aš tilefnislausu. Samkvęmt lögum į mįlsašili rétt į mįlsvarnarlaunum frį hendi žess sem fer halloka ķ mįlarekstri og ekki hvaš sķst tilefnislausum mįlaferlum eins og ķ žessu tilviki.

Ósvķfni dómarans var kórónuš meš yfirlżsingu hans eftir aš hafa lesiš upp dómsoršin, aš stefndu gętu ekki įfrżjaš dómnum til Hęstaréttar į grundvelli mįlsvarnarlauna.

Dóms-moršinginn og žjófurinn Siguršur Tómas Magnśsson fékk sķna fullnęgingu ķ žjófnaši į mįlsvarnarlaunum stefndu ķ mįlinu. Var žaš frišžęging hans eftir alla žį nišurlęgingu er hann hafši oršiš fyrir viš rekstur tilefnislausra mįlaferla. Dóms-moršinginn Siguršur T. Magnśsson er rétt drępur hvar sem til hans nęst eins og ašrir dóms-moršingjar.

Žaš sem vekur undrun, aš ógleymdu dóms-morši S.T.M., viš žetta mįl er aš žrįtt fyrir kröfu stefndra ķ mįlinu um śrskurš dómara um lögmęti matsgeršarinnar, hafi hvorki lögmašur stefnanda né dóms-moršinginn S.T.M. lįtiš sér detta ķ hug aš kanna lagalegt gildi matsgjöršarinnar. Hafi žeir flotiš aš feigšarósi ķ sęluvķmu lögleysunnar. Žar sem matsgjörš var ekki lögš fram strax žį höfšu žeir marga mįnuši til aš lagfęra einskis nżtt skjal sem reyndist sķšan hengingaról žeirra (dómarans og stefnanda). Ef efni matsgeršarinnar hefši veriš samkvęmt matsbeišni hefši dóms-moršinginn S.T.M. ekki sżknaš stefndu, žrįtt fyrir lögleysu hans meš tuskuballar-fyrirtękiš, og fullnęgt žar meš dóms-moršingja heilkenni sķnu.

Žessi vesalings dóms-moršingi hefur veriš skipašur dómari viš svokallašan Landsrétt. Landsmenn eiga žvķ von į fleiri dóms-moršum frį hans (S.T.M.) hendi.

Reykjavķk 20. desember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson

Įrskógum 6

109 Reykjavķk


Dóms-moršinginn Eggert Óskarsson hérašsdómari.

Umręddur Eggert Óskarsson er talinn sem dómari viš Hérašsdóm Reykjavķkur og geršist dóms-moršingi. Eggert Óskarssyni var fališ verkefni sem hann réš ekki viš sem starfsmašur dómsins.

Af hįlfu dómsins hafši (dómari Jón Finnbjörnsson) veriš skipašur matsmašur til mats į kostnaši viš lagfęringar er hafši veriš aflagaš. Eftir marga mįnuši var matsgerš skilaš sem reyndist vera hugarórar matsmannsins og var ekkert ķ matsgeršinni sem tengdist framlagšri beišni um skipan į matsmanni, svokölluš matsbeišni.

Matsgeršin, sem ķ reynd var óskiljanlegir órar matsmannsins, var send Hérašsdómi Reykjavķkur og fariš fram į aš skipašur yrši nżr matsmašur meš vķsan til órįšsritunar matsmannsins og įkvęši laga um skipan matsmanns. Jón Finnbjörnsson er skipaši matsmanninn skammašist sķn og sagši sig frį mįlinu og var žaš žį fengiš Eggerti Óskarssyni til afgreišslu. Eftir japl, jaml og fušur ķ dómssal tilkynnti Eggert Óskarsson aš nišurstaša varšandi matsgeršina yrši afgreidd frį dóminum viku fyrir jól 2001 (mįl nr. M-51/2001).

Žrįtt fyrir ķtrekašar sķmhringingar undirritašs til Hérašsdóms Reykjavķkur seinni hluta desember 2001 og ķ janśarmįnuši 2002 fengust engar upplżsingar hjį Hérašsdómi Reykjavķkur um afgreišslu mįlsins fyrr en sķšustu daga janśar mįnušar aš lögmašur sem annašist mešferš mįlsins hafši samband og sagši aš śrskuršur Eggerts Óskarssonar samkvęmt geršarbók dómsins hafi komiš fram 10. janśar 2002 en hann ekki fengiš aš vita af žvķ fyrr en 29. janśar.

Śrskuršur dómarans hafi veriš aš umrędd matsgerš hafi veriš einskis virši og matsmašur vanrękt starf sitt en honum gert aš ljśka mįlinu meš nżrri matsgerš. Fram kom ķ dómsoršum Eggerts Óskarssonar aš matsmašur hefši vanrękt starf sitt viš matsgjöršina.

Dóms-moršinginn E. Ó. hunsaši skżra skriflega kröfu matsbeišenda um skipun į öšrum matsmanni til aš meta kostnašinn. Žį śrskuršaši dóms-moršinginn E.Ó. aš matsgjöršin vęri einskis virši og starfiš vanrękt viš marsgjöršina, en hann endurskipaši matsmanninn til aš ljśka verkinu.

Ķ lögum nr. 91/1991 gr. 61, lišur 6 eru skżr įkvęši. En žar stendur:

„Ef matsmašur deyr, forfallast, reynist óhęfur til starfans eša vanrękir žaš kvešur dómari annan ķ hans staš aš kröfu matsbeišanda“.

Dóms-moršinginn Eggert Óskarsson viršist ekki vera lęs į ķslenska tungu og er helst aš sjį sem ašalmarkmiš hans meš dóms-moršinu aš hann hafi meš įsetningi veriš aš eyšileggja žau mįlaferli sem matsmįliš snerist um.

 

Sjį endalok mįlsmešferšar seinni matsgeršar tępum tveimur įrum seinna, dómsmįl E-13455/2002.

Dóms-moršinginn Eggert Óskarsson er rétt drępur hvar sem til hans nęst.

Veršur fróšlegt aš fylgjast meš hugrekki stjórnenda lögreglunnar viš žessum oršum.

Reykjavķk 18. desember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson

Įrskógum 6

109 Reykjavķk


Dóms-moršinginn Gušmundur L. Jóhannesson.

Gušmundur L. Jóhannesson talinn dómari viš Hérašsdóm Reykjaness valdi aš fara leiš dóms-morša žegar hann taldi sig geta sżnt vald nķšingsins meš tvęr falskar yfirlżsingar ķ höndunum frį tveimur nefndarmönnum ķ Rannsóknarnefnd sjóslysa.

Mįliš snerist um beišni frį Rannsóknarnefnd sjóslysa um aš haldiš yrši sjópróf vegna tiltekins atviks, slyss um borš ķ skipi. Į fundi nefndarinnar 13. mars 1992 höfšu nefndarmenn samžykkt žį mešferš mįlsins aš óska eftir aš haldiš yrši framhaldssjópróf ķ mįlinu. Var žessi mįlsmešferš samžykkt af hinum tveimur fulltrśum ķ nefndinni sem gįfu śt ósanna (falska) yfirlżsingu til forstjóra śtgeršar skipsins um aš ekki hafi veriš fjallaš um žetta tiltekna mįl į nefndarfundi. Lögmašur śtgeršarinnar lagši sķšan žessi fölsušu skjöl fram viš setningu dómžings (sjóprófs) hinn 3. janśar 1993. Viš framlagningu falsskjalanna af hįlfu lögmanns śtgeršarinnar lżsti lögmašurinn žvķ yfir aš sjóprófsbeišni žessi vęri einkaherferš undirritašs gegn śtgeršinni.

Strax eftir framlagningu falsgagnanna krafšist undirritašur žess aš hlé yrši gert į dómžingi og formašur nefndarinnar bošašur til žingfundarins. Dóms-moršinginn Gušmundur L. Jóhannesson neitaši frestun og tók hann og mešdómendur sér nokkrar mķnśtur til samręša um framhaldiš.

Nišurstaša dóms-moršingjans var aš undirritašur hefši įn samrįšs viš nefndin hafiš žessa ašgerš. Ķ starfi dóms-moršingjans Gušmundar L. Jóhannessonar voru žaš ekki gildandi lög sem voru leišarljós ķ starfi hans heldur persónulegur gešklofi hans til hefnda.

Žegar formanni nefndarinnar var sagt frį gangi mįla varš hśn ókvęša viš. Hringdi hśn ķ dóms-moršingjann G.L.J. og las yfir honum skammir um valdnķšslu aš gefa sér ekki kost į aš męta og gera grein fyrir stöšu mįla. Var undirritašur įheyrandi aš umręddum yfirlestri yfir dóms-moršingjanum G.L.J.

Žaš sem kórónaši ósvķfnina ķ mįli falsskjalanna kom fram į fundi nefndarinnar nokkrum dögum sķšar er annar nefndarmašurinn (H.K.) sem gaf falska yfirlżsingu skżrši sitt sjónarhorn, hinn skjalafalsarinn (Į.Į.) valdi aš męta ekki į fundinum.

Nefndarmašurinn H.K. lżsti žvķ yfir aš umręddar yfirlżsingar sem gefnar voru hafi veriš gefnar til aš strķša Kristjįni Gušmundssyni. (Ummęli nefndarmanns H.K. bókuš ķ fundargeršarbók hinn 8. Janśar 1993 bls. 120).

Hvers vegna formašur nefndarinnar, nśverandi rįšuneytisstjóri ķ innanrķkisrįšuneyti/ samgöngurįšuneyti, neitaši aš įfrżja śrskurši dóms-moršingjans G.L.J. fékkst ekkert svar viš.

Žó mį ljóst vera aš sś nišurlęging er Rannsóknarnefnd sjóslysa hefši oršiš fyrir meš įfrżjun mįlsins hefši žżtt endurskipulagningu nefndarinnar. Žeir sem vilja geta gert sér ķ hugarlund hvernig starfsandinn hafi veriš innan nefndarinnar meš tvo skjalafalsara af fimm nefndarmönnum.

Ķ ljósi žess sem hér er ritaš mį vera ljóst hvernig aš dóms-morš žróast ķ ķslensku réttarfari žar sem dómarar leišast śt ķ dóms-morš til aš žjóna eigin gešhvarfasżki til hefnda.

Eins og ašrir dóms-moršingjar er G.L.J. réttdrępur hvar sem til hans nęst svo af hans hįlfu verši ekki framin fleiri réttarfars-morš.

Reykjavķk 15. desember 2017.

Kristjįn S. Gušmundsson

Įrskógum 6

109 Reykjavķk


Valkyrjur kynferšislegrar įreitni.

Tveir tugir valkyrja žuldu frįsagnir ķ Borgarleikhśsinu um kynferšislega įreitni karla meš forsętisrįšherrann ķ broddi fylkingar. Į sama tķma birtast frįsagnir ķ fjölmišlum af undarlegri hįttsemi kvenna sem žęr įsaka karlmenn fyrir.

Ein frįsögnin var frį konu sem hafši starfaš viš sķmasvörun ķ hśsi žar sem leigšar voru śt samkvęmisdömur til karla fyrir hįar fjįrhęšir. Konan starfaši um tķma viš svörun ķ sķma en var oft hvött af žeim (konunum), sem hśn svaraši sķmanum fyrir, til aš vera meš ķ aš žjóna karlmönnum. Žjónustan fól ķ sér leiga aš ašgangi aš žvķ sem hśn hafši į milli fótanna. Eftir aš hafa hlustaš um tķma į frįsagnir um alla žį peninga er fengjust inn meš leigu į klofstykkinu brį hśn į leik. Peningar fyrir tvęr eša žrjįr kvöld-stundir sem voru meiri en mįnašarlaun hennar viš sķmann įkvaš hśn aš breyta til og hefja leigu į sjįlfri sér og sķnu klofstykki.

Af frįsögninni mįtti skilja aš žar vęri sök karlanna į hennar gręšgi. Sagšist hśn sķšan hafa fengiš móral śt af starfi sķnu sem samkvęmisdama og leitaš sér ašstošar.

Konunni var ekki naušgaš og hśn ekki žvinguš til žess aš hefja leigu į eigin unašsbrunni til kynferšislega hungrašra karla heldur réši DOLLARA-merkiš ķ augum konunnar feršinni og aš hennar mati var žaš sök karlanna.

Önnur frįsögn ķ fjölmišlum var af konu sem hafši įtt barn en af žvķ aš žaš voru fleiri en einn sem höfšu haft viškomu į milli fóta hennar į svipušum tķma vissi hśn ekki hver faširinn vęri og var žį bara sį valinn sem nęrtękastur var. Žegar barniš fulloršnašist leiddi eitthvaš til žess aš žaš vildi leita uppruna sķns og hver vęri faširinn. Varš žetta įratuga leit og eftir nokkrar lķffręšilegar rannsóknir fannst hinn taldi fašir barnsins (žį oršiš fulloršiš).

Žessar tvęr frįsagnir sem birst hafa ķ fjölmišlum gefa fullt tilefni til žess aš taka lķtiš mark į žeim frįsögnum sem bornar hafa veriš į borš um kynferšislega įreitni af hįlfu karla.

Dęmi eru um aš framferši af hįlfu kvenna ķ tali og ašgeršum séu sama ešlis og nś er ausiš yfir žjóšina af konum um kynferšislega įreitni af hįlfu karla. Margar konur eru kjaftforar og klįmfengnar og žį einkum gagnvart ungum karlmönnum og eru ótal dęmi um slķkt ķ gegnum tķšina (įratugi). Žessar konur hikušu ekki viš aš klęmast viš unga karla. Konur hafa einnig veriš įgengar gagnvart körlum og dęmi um aš žęr hafi įn fyrirvara kysst karl blautum kossi žegar fryggšarsafinn flóši milli fóta žeirra og žęr ętlušust til meira.

Vandamįl mannkynsins er mįlgleši kvenna sem žurfa aš segja vinkonunum frį öllu sem gerist og žar į mešal hve margir karlar hafi komist į milli fóta žeirra. Ein frįsögn į vinnustaš ķ Reykjavķk er frį konu sem žurfti aš segja frį eftir hverja helgi hve marga og hverjir höfšu veriš į milli fóta hennar um helgina. Viš sķšustu frįsögn, sem er nokkurra mįnaša gömul, sagši konan frį žvķ aš allt ķ allt hefšu 98 karlar fengiš aš brynna folanum ķ unašsbrunni hennar.

Konur sem hęla sér af žvķ hve mörgum folum (tippum) hafi veriš brynnt ķ ölkeldu žeirra sżnir hve varhugavert sé aš taka allar frįsagnir trśanlegar hvaš varšar mįlflutning valkyrjanna um kynferšislega įreitni.

Žaš sem er stęrsta vandamįl valkyrjanna er sį įrangur žeirra aš koma ķ gegn um misvitra Alžingismenn aš žaš sé refsilaust aš falbjóša kynlķf en refsivert aš kaupa žaš, ž.e. aš greiša fyrir žaš. Žaš er refsilaust ašgengi aš klofstykki konu ef ekki er um greišslu fjįr aš ręša fyrir.

Ķ žessu įkvęši laganna felst gróf mismunun į įkvęši stjórnarskrįrinnar um aš allir skuli vera jafnir fyrir lögunum. Žetta sżnir hve valkyrjurnar hafa nįš langt ķ forréttinda barįttunni.

Meš žessum heimskulegu lögum geta konur opinberlega falbošiš sjįlfa sig og ašgengi aš ölkeldunni (klofstykkinu) įn višurlaga en sį sem freistast til aš eiga višskipti og greišir fyrir ķ peningum į yfir höfši sér refsingu.

Spurningin er žvķ sś vegna ešlis kvenna:

Hve mörg tilvik verša, sem konur kalla kynferšislega įreitni, vegna dufls og dašurs kvenna (žeirra sjįlfra) sem vilja aš karldżriš taki eftir žeim og reyni viš žęr til žess aš fullnęgja egóinu žeirra aš vera (sżnast) sexż?

Žaš skiptir engu mįli hve margar sögur koma fram frį konum um kynferšislega įreitni af hįlfu karla žį hafa žęr į sama tķma gefiš jafnmörg ef ekki fleiri tilefni til žess aš skrį framferši žeirra ķ dašri og dufli sem karlar taka bara sem einn žįtt tilverunnar og sjį ekki įstęšu til upphlaups eins og gerist hjį konum nśna.

Frįsögn konu er starfaši į sjśkrahśsi um aš sér hefši veriš naušgaš į sjśkrahśsinu af lękni er ķ ętt viš Gróusögur žar sem hvergi er minnst į aš hśn hafi hrópaš į hjįlp sem varla hefur veriš langt undan į sjśkrahśsi. Slķk frįsögn er ekki trśveršug. Samfarirnar hafa veriš góšar!

Hvaš eiga ógiftar konur žįtt ķ mörgum hjónaskilnušum meš žvķ aš leggjast undir gifta karla vegna eigin įsóknar af žvķ aš žęr voru žurfandi fyrir kynlķf?

Valkyrjur kynferšislegrar įreitni ęttu aš byrja į aš hreins til ķ eigin flór og koma heišarlega fram en ekki aš saka karla fyrir eigin įreiti (valkyrjanna) ķ kynferšismįlum. Konur hafa veriš reišubśnar af fśsum og frjįlsum vilja til aš hleypa körlum ķ ölkeldu sķna ef įvinningur žeirra sjįlfra yrši žaš sem žęr ętlušust til. Konur hafa vķsvitandi hleypt giftum körlum ķ unašsbrunn sinn ķ žeim tilgangi einum aš verša barnshafandi til aš fį tangarhald į karlinum. Žęr ętlušu sér aš nį ķ karlinn hvaš sem žaš kostaši.

Sem dęmi um flįręši kvenna er sagan af konunni sem fylgdi eiginmanni sķnum til skips kl. 20:00 aš kvöldi. Skipi var siglt śr höfn en eftir klukkustundar siglingu kom fram bilun svo leita varš hafnar aftur. Žegar komiš var til hafnar fengu skipverjar landgönguleyfi į mešan višgerš fęri fram. Mašurinn sem eiginkonan hafši fylgt til skips fór heim til sķn og kom žar aš konu sinni meš annan karl ķ sķnum unašsbrunni (ķ samförum meš einhverjum karli er hann ekki žekkti). Sökin var hans (karlsins- sjómannsins) aš koma óvęnt heim.

Allt žetta upphlaup kvenna um kynferšislega įreitni af hįlfu karla į eftir aš hitta žęr sjįlfar (valkyrjurnar) žegar kafaš veršur ofan ķ žeirra eigin gjöršir. Dufl og dašur sumra kvenna vegna sexż-vonarinnar (aš vera meira sexż en stallsystur hennar) getur virkaš öfugt fyrir žęr.

Reykjavķk 14. desember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson

fv. skipstjóri


Hįšung stjórnenda lögreglunnar!

Vegna greinar undirritašs į blogginu frį 13. nóvember 2017, sem einnig var send ķ tölvupósti til allra žingmanna, dómstóla, rįšuneyta og fjölmišla, žį var af hįlfu lögreglu sendir tveir lögreglumenn ķ žeim tilgangi aš komast inn ķ ķbśš undirritašs žegar hann var ekki heima. Var fariš fram į žaš viš hśsvöršinn aš hann hleypti žeim (lögreglunni) inn ķ ķbśšina. Hśsvöršurinn neitaši aš hleypa žeim inn ef žeir hefšu ekki skriflega hśsleitarheimild. Meš žaš fóru lögreglumennirnir.

Ķ framhaldi af žvķ hafa mannleysurnar ķ stjórn lögreglunnar, sennilega undir stjórn Jóns H.B. Snorrasonar skjalafalsara, heykst į žvķ aš gera neitt ķ mįlinu (innrįs į heimili undirritašs) žvķ ekki hefur veriš haft samband viš undirritašan frį lögreglunni.

Žaš er erfitt aš vera stjórnandi lögreglu, sem er samskiptakerfi rķkisins viš žegna žess, ef stjórnendurnir eru lögbrjótar eins og fram hefur komiš ķ žeim kęrum, sem lagšar hafa veriš fram af undirritušum, gegn mönnum ķ ęšri stöšum samfélagsins. Žvķ er brugšiš į žaš rįš innan lögbrjóta lögreglunnar aš hunsa allar ašgeršir er varša kęrur į hendur ęšri mönnum stjórnsżslunnar ķ von um aš yfirbošarnir virši žaš viš žį og haldi hlķfšarskyldi yfir žeim eins og gerst hefur innan lögreglunnar varšandi kęrur undirritašs.

Kęrur vegna lögbrota žeirra sem taldir eru vera ofar ķ metoršastiganum eru svęfš af undirsįtunum (stjórnendum lögreglunnar) ķ von um aš fį umbun eins og augljóst hefur oršiš hvaš varšar žęr kęrur undirritašs er komiš hefur veriš ķ hendur lögreglunnar.

Stjórnendur lögreglunnar hugšust komast inn ķ ķbśš undirritašs til žess aš leita aš gögnum til aš kęra hann eša koma fyrir sönnunargögnum um lögbrot ef ekkert fyndist. Hugsanlegt er aš lögreglan hafi veriš send til aš finna og eyšileggja žau skriflegu sönnunargögn ķ mįlum sem kęrš hafa veriš til lögreglu en lögreglan hunsaš rannsókn į. Eftir upplżsingum er fengust hjį lögreglu, žegar spurst var fyrir um gang rannsókna, žį voru fyrirmęlin um ašgeršarleysi frį Jóni H. B. Snorrasyni og Katrķnu.

Žaš eru alžekkt fyrirbęri erlendis, frį rķkjum žar sem sišblindir ašilar hafa komist til starfa hjį lögreglu, aš planta sakargögnum ķ vistarverum fólks sem žeir (lögreglan) finna svo viš ólöglega innrįs. Ef žessi framgangsmįti, (aš planta sönnunargögnum ķ ķbśšinni) var ętlun lögreglu viš tilraunina til aš komast inn ķ ķbśš undirritašs žį mistókst hśn žvķ ekkert hefur komiš fram į myndbands-upptökubśnaši um aš žeir hafi komist inn.

Kęrur žęr sem lagšar hafa veriš fram hjį lögreglu af undirritušum en veriš hunsaš aš rannsaka žęr af hįlfu lögreglunnar er vegna žess hve sannanirnar eru sterkar um žau lögbrot sem framin hafa veriš. Sannanir um glępi sem višgangast ķ skjóli lögreglunnar. Vitaš er aš rannsóknin ylli slķkri nišurlęgingu į stjórnkerfinu auk lögreglunnar. Sś vitneskja innan stjórnenda lögreglunnar hefur leitt til žess aš žeir hafa vališ aš hunsa allar ašgeršir ķ von um aš fólk yrši žreytt į ašgeršarleysi žeirra og hętti ašgeršum.

Žrįtt fyrir įkvęši laga um mįlshöfšanir vegna meišandi ummęla um starfshętti opinberra starfsmanna (svokölluš meišyršamįl) , sem žarna er um aš ręša, (įkvęši hvaš varšar ósönn ummęli og ósannar įsakanir,) žį hefur framkoma žeirra (lögreglunnar) sżnt hve aumkunarveršir stjórnendur lögreglu eru.

Refsivaldiš (lögreglan) hefur ekki žoraš aš įkęra undirritašan fyrir ósęmileg ummęli um opinbera starfsmenn né rangar įsakanir (sakargiftir) į hendur žeim vegna žess aš žeir hafa lesiš gögnin og komist aš žvķ aš śtilokaš sé aš hrekja žęr sannanir sem lagšar hafa veriš fram um alvarleg lögbrot af hįlfu žeirra sem eru ķ ęšri stöšum samfélagsins (dómarar o.fl.).

Žęr mannleysur sem eru viš stjórnvölin vita žaš aš verši litlafingri lyft til aš höfša meišyršamįl fyrir žęr įsakanir og ummęli sem birt hafa veriš um nafngreinda ašila žį yrši opnaš fyrir flóšgįtt upplżsinga um skipulagša glępastarfsemi innan stjórnkerfis ķ landinu. Žaš eru margir ašrir en undirritašur sem oršiš hafa fyrir skipulögšum lögbrotum af hįlfu manna og kvenna ķ ęšri stöšum samfélagsins og žar meš taldir lögregla og dómarar.

Mannleysur og dįšlausir stjórnendur lögreglunnar eru rįšžrota og žvķ gera žeir tilraunir til innbrota ķ hśsnęši žeirra sem angra žį.

Til hvers žurfti lögreglan aš komast inn ķ ķbśš undirritašs įn heimildar og višveru hśsrįšanda?

Žaš er augljóst aš tilgangurinn meš innrįs lögreglunnar ķ ķbśš undirritašs var aš planta sönnunargögnum um ólöglega starfsemi til aš klekkja į undirritušum. Žeir ętlušu sķšan aš ryšjast inn og ganga beint aš plöntušu gögnunum til aš hafa eitthvaš til aš kęra śt af.

Žegar glępsamlegt athęfi innan lögreglunnar er komiš į žetta hęttulega stig er kominn tķmi til aš hreinsa śt glępalżšinn sem stjórnar žar į bę.

Eftir fimmtįn įra samstarf meš lögreglunni er undirritašur óhręddur viš hina almennu lögreglumenn en grunar yfirmenn žeirra um gręsku eins og raun ber vitni.

Framferši lögreglunnar var kęrt til Dómsmįlarįšuneytisins og krafist svara um hver tilgangur lögreglunar hafi veriš meš tilraun til innbrots ķ hśsnęši undirritašs.

Ekki hefur borist svar frį rįšuneytinu viš fyrirspurn undirritašs innan tķu daga frests sem gefinn var til aš svara og ķtrekana tvķvegis. Sennileg įstęša er aš dregist hafi aš svara fyrirspurn sś aš meš svari yršu žeir aš višurkenna aš um lögbrot af hįlfu lögreglunnar hafi veriš aš ręša. Staša stjórnvalda (framkvęmdavalds) eftir višurkenningu į lögbroti lögreglunnar myndi setja stjórnvöld ķ slķk vandręši aš grķpa žyrfti til meirihįttar ašgerša ķ von um aš vinna aftur traust almennings.

Til žess aš lögbrjótar innan lögreglunnar vakni til raunveruleikans en svķfi ekki ķ sęluvķmu ašgeršarleysis žį veršur stašiš viš žaš sem fram kemur ķ grein undirritašs frį 13. nóvember 2017 ef ekki verši hafin rannsókn į hinum kęršu lögbrotum (glępum).

Lögreglustjórinn į höfušborgarsvęšinu er velkominn ķ heimsókn til undirritašs ķ kaffi og jólakökur.

Reykjavķk 11. desember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson Įrskógum 6

109 Reykjavķk


Hin ķslenska MAFĶA

Samtökin sem kölluš hafa veriš MAFĶAN eša Cosa Nostra ķ Bandarķkjum Noršur Amerķku eiga eitt sameiginlegt meš Dómarafélagi Ķslands.

Žessi samtök (bęši ķslensk og amerķsk) haf sett sér sķnar eigin sišareglur. Ķslenskir Mafķósa- DÓMARAR hafa vališ sér aš setja sér sjįlfir starfsreglur (sišareglur).

Žrįtt fyrir skżr įkvęši laga į Ķslandi um aš dómarar skuli ķ störfum sķnum ašeins fara aš gildandi lögum landsins viš uppkvašningu dóma hafa žeir marg oft notast viš fölsuš gögn sem notuš hafa veriš til stušnings utanlaga-dómum žeirra. Dómum sem byggšir hafa veriš į skjölum sem hafa veriš śtbśin ķ žeim tilgani aš fį nišurstöšu dóms sem ekki er byggšur į stašreyndum eša sannleikanum.

Vegna žess hve ķslenskt samfélag er sišspillt og spilling mikil mešal ęšstu stjórnenda landsins hefur veriš śtilokaš fyrir einstaklinga aš nį fram rétti sķnum gagnvart hinum spilltu og sišblindu dómurum ķ ķslensku réttarkerfi.

Lögmenn neita fólki um ašstoš viš mįlarekstur fyrir dómi ef mįliš snżst gegn sišspilltum dómurum. Įstęša neitunar lögmanna er sś aš žeir óttast hefndir af hįlfu dómara gegn sér. Lögmenn hafa lżst žvķ yfir aš žeir geti hętt sem lögmenn ef žeir taki aš sér mįl vegna lögbrota dómara. Undirritašur hefur reynt aš fį leišréttingu dóma sem snśist hafa um žaš aš dómarar hafa notast viš skjöl sem augljóst er aš hafa veriš fölsuš og fyrir hendi eru skriflegar yfirlżsingar falsaranna eftir dómsuppkvašningu aš umrędd skjöl (fölsušu skjölin) séu ekki samkvęmt sannleikanum.

Hiš sišblinda ķslenska réttarkerfi hefur ekki heimilaš endurupptöku slķkra dóms-morša vegna žess hve nišurlęgjandi žaš yrši fyrir réttarkerfiš.

Hinir ķslensku Mafķósar (ķslenskir dómarar) hafa samkvęmt fréttum sett sér sķnar eigin sišareglur žvķ žeir vilja ekki fara eftir gildandi lögum sem sett eru af löggjafarsamkundunni. Mafķósarnir į Ķslandi (ķslenskir dómarar) telja sig vita betur eftir hverju žeir eigi aš fara en žjóškjörnir fulltrśar į Alžingi.

Framkoma dómara innan sinna samtaka meš samžykkt į eigin sišareglum, sem žeir hyggjast fara eftir, sżnir žį fyrirlitningu sem višgengst hjį žeim į ķslensku žjóšfélagi. Žessir žjónar hins ķslenska samfélags (dómarar) eru verstu glępamenn sem nokkuš samfélag getur haft ķ žjónustu sinni.

Ķ žeirri frétt sem birst hefur um žetta vandręša mįl dómara kemur fram aš žeir ašilar ķ fortķšinni sem oršiš hafa fyrir sišblindu dómara og valdnķšslu žessara Mafķósa į sķšustu įratugum geti ekki vonast til žess aš fį leišréttingu į žeim misgjöršum (sišblindu og valdnķšslu dómara) sem framin voru fyrir umrędda samžykkt į sišareglum dómara. Meš žessari yfirlżsingu er meiningin aš žeir glępir er dómarar hafa framiš meš utanlagadómum sķnum į umlišnum įrum séu fyrndir og fįist ekki leišréttir.

Žessar fréttir af gjöršum dómara er sönnun žess aš störf žeirra į undanförnum įratugum hafa veriš aš stórum hluta uppkvašningar dóma sem hafa veriš fyrir utan lög og rétt žegnanna eša öšru nafni glępir framdir af dómurum. Glępir valdamanna ķ žjóšfélagi hafa veriš afgreiddir į umlišnum öldum meš žvķ aš almenningur tekur lögin ķ sķnar hendur og refsar glępamönnunum.

Kęrur undirritašs į hendur nafngreindum Mafķósum dómarastéttarinnar fyrnast ekki viš nżjar sišferšisreglur žeirra heldur fęrist refsirétturinn ķ hendur undirritašs.

Reykjavķk 6. desember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson

Įrskógum 6

109 Reykjavķk


Lögbrot dómara.

Fram hefur komiš, viš uppžot śt af bók J.S.G. fyrrum Hęstaréttardómara, aš dómarar telja sig „ósnertanlega“. Dómarar telja aš žeir geti hagaš dómsoršum sķnum viš uppkvašningu dóma eins og žeim sżnist óhįš gildandi lögum ķ landinu.

Dómarar hafa hunsaš gildandi lög ķ landinu žegar žaš hentar žeim persónulega til aš hefna sķn į mįlsašilum.

Augljós lögbrot viš uppkvašningu dóma fįst ekki leišrétt žvķ Glępamannadómstóllin sem kallašur er Hęstiréttur hefur veriš skipašur dóms-moršingjum sbr. dómur Hęstaréttar nr. 15/1991.

Hafa veriš geršar ķtrekašar tilraunir til aš fį leišréttingu į dómsmorši Hęstaréttardómaranna:

Péturs Hafstein fv. Hęstaréttardómari mįl 15/1991 (sišblindu, mannréttindažjófnaš, réttarfarsnaušgun).

Gušrśnar Erlendsdóttur fv. Hęstaréttardómari mįl 15/1991 (sišblindu, mannréttindažjófnaš, réttarfarsnaušgun).

Gušmundar Jónssonar fv. Hęstaréttardómari mįl 15/1991 (sišblindu, mannréttindažjófnaš, réttarfarsnaušgun).

Hinir sišblindu dómsmoršingjar Hęstaréttar fóru leiš dómsmoršs viš afgreišslu į dómsmįli sem hófst viš ólöglega įlagningu į viršisaukaskatti įn tilefnis žar sem undirritašur įtti aš vera greišandi.

Frį Tollstjóraembęttinu fór mįliš til Borgarfógeta sem krafa um fjįrnįm meš falsašri framsetningu Jóns H.B. Snorrasonar žįverandi lögmanns hjį Rannsóknarlögreglu rķkisins en tengdasonur tollstjórans.

Žegar fulltrśa Bęjarfógetans var gerš grein fyrir stöšu mįla, meš framlagningu sönnunargagna um hiš meinta misferli tollstjóraembęttisins, eftir aš fjįrnįmsašgerš var hafin, rįšlagši hann (fulltrśi Borgarfógeta) aš įfrżja mįlinu til Hęstaréttar žvķ samkvęmt žeim gögnum er honum voru sżnd sagši hann aš ljóst vęri aš fjįrnįmiš ętti ekki neinn tilverurétt. Hann gat žess einnig aš rétt vęrri aš fį lögmanna til aš reka mįliš og ekki gęti hlotist neinn kostnašur viš žaš.

Mįlinu var žegar ķ staš įfrżjaš meš ašstoš lögmanns. Žrķvegis kom fram neitun Hęstaréttar į aš taka mįliš fyrir. Viš kröfu undirritašs um fjóršu tilraun hunskušust dómararnir til aš taka mįliš fyrir.

Fram kom viš mešferš lögmanns undirritašs į mįlinu aš įritun Jóns H.B. Snorrasonar į skjal žaš sem afhent var fógeta vegna kröfu um fjįrnįmiš var fölsuš. Žar meš var komiš upp vandamįl Hęstaréttar sem nįši śt fyrir fjįrnįmiš sem slķkt žar sem um var aš ręša skjalafals viš mįlarekstur Tollstjóraembęttisins.

Vafšist žaš fyrir Hęstaréttardóms-moršingjunum aš klóra sig śt śr mįlinu įn žess aš žurfa aš taka į skjalafölsuninni.

Lausnarorš hinna žriggja dómsmoršingja Hęstaréttar varš kynlķf Jóns H.B. Snorrasonar. Śrskuršur dómsmoršingjanna varš aš fjįrnįmiš hafi veriš ólöglegt į grundvelli tengsla Jóns H.B. Snorrasonar viš tollstjórann sem tengdasonur. Ekki minnst į ólöglega įlagningu skatts og žar meš ólöglegt fjįrnįm. Ķ dómsoršum felst žaš aš įlgning viršisaukaskattsins hafi veriš lögleg ašgerš og žar meš fjįrnįmiš.

Śrskuršur dómsmoršingja Hęstaréttar var ekki aš skattaįlagningin og fjįrnįmiš hafi veriš ólöglegt eins og krafa stefnanda var. Dómararnir fóru leiš glępamanna og blöndušu kynlķfi Jóns H.B. Snorrasonar inn ķ mįliš og gįfu tollstjóra meš žvķ heimild til frekari innheimtu, į ólöglega įlögšum skatti, meš žvķ aš setja nżjan mann ķ innheimtustarfiš. Meš žessu dómsmorši komu žeir (Hęstaréttardómararnir) ķ veg fyrir aš Jón H.B. Snorrason yrši sviptur lögmannsréttindum vegna fölsunar į framlögšu skjali hjį embętti Borgarfógeta.

Žrįtt fyrir greinaskrif undirritašs undanfarin įr vegna dómsmorša žessara ašila hafa hinir įkęršu ekki žoraš aš stefna undirritušum fyrir meišyrši vegna žess hvaš augljóst „dómsmoršiš“ er.

Fjöldi tilvika „dómsmorša“ ķ ķslensku réttarkerfi eru ótalmörg og sżna žaš aš allir ķslenskir rķkisborgarar eru ekki jafnir fyrir gildandi lögum žegar glępamenn veljast ķ stöšur dómara,

Dómsnišurstaša ķ žvķ mįli sem hér um ręšir er ljós mešalgreindum manni en viršist sżna svo ekki verši um villst aš umręddir dómarar hafa veriš langt undir mešalgreind Ķslendinga.

Eitt af žvķ furšulega viš upphlaup sem oršiš hefur vegna umręddrar bókar eru žęr upplżsingar sem lesa mį śt śr svörum frį dómurum aš žeir séu ósnertanlegir og enginn hafi heimild til aš gagnrżna dóma žeirra žótt um utanlagadóma sé aš ręša.

Kęrur į hendur dómurum fyrir augljós lagabrot fįst ekki rannsökuš af lögreglu žar sem lögbrjótar eru einnig innan lögreglunnar sbr. Jón H.B. Snorrason.

Žęr fimm kęrur undirritašs til lögreglu vegna dómsmorša ķ hinu ķslenska réttarkerfi hafa ekki fengist rannsökuš. Rannsókn žessara mįla hefši leitt ķ ljós aš žaš eru ekki gildandi lög ķ landinu sem höfš eru aš leišarljósi viš uppkvašningu dóma heldur glępsamlegt ešli dóms-moršingjanna sem kęršir hafa veriš.

Hinir kęršu dómsmoršingjar (7 talsins ķ fimm mįlum) hafa ekki žoraš aš stefna undirritušum fyrir meišyrši vegna žess aš meš slķkum ašgeršum yrši flett ofan af žeirri skipulögšu glępastarfsemi sem višgengst ķ ķslensku réttarkerfi.

Sišblinda ķ ķslensku samfélagi kristallast ķ žvķ aš sumir hinna įkęršu dómsmoršingja lifa nś sęldarlķfi į hęstu eftirlaunum ķ ķslensku samfélagi žrįtt fyrir dómsmorš.

Reykjavķk 27. nóvember 2017

Kristjįn S. Gušmundsson

Įrskógum 6

109 Reykjavķk


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband